Normizacija, antropometrijski pregledi i Hrvatski antropometrijski sustav

Darko Ujević; Ksenija Doležal; Blaženka Brlobašić Šajatović; Ivan Klanac; Marija Šutina; Aida Mujkić; Zlatka Mencl-Bajs; Živka Prebeg; Jadranka Bačić; Tonći Lazibat; Lajos Szirovicza; Mirko Drenovac; Marijan Hrastinski; Dubravko Rogale; Renata Hrženjak

Autor(i)

Darko Ujević Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za odjevnu tehnologiju, Zagreb, Hrvatska
Ksenija Doležal Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za odjevnu tehnologiju, Zagreb, Hrvatska https://orcid.org/0000-0002-2049-359X
Blaženka Brlobašić Šajatović Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za odjevnu tehnologiju, Zagreb, Hrvatska https://orcid.org/0000-0002-2252-0037
Ivan Klanac IMK Slavonija d.d. Osijek, Hrvatska
Marija Šutina Modna kuća EMKA d.d., Pregrada, Hrvatska
Aida Mujkić Škola narodnog zdravlja “Andrija Štampar”, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Zlatka Mencl-Bajs Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Živka Prebeg Škola narodnog zdravlja “Andrija Štampar”, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Jadranka Bačić Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za dizajn tekstila i odjeće, Zagreb, Hrvatska
Tonći Lazibat Filozofski fakultet Sveučilišta u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Lajos Szirovicza Institut za antropologiju, Zagreb, Hrvatska
Mirko Drenovac Filozofski fakultet Sveučilišta u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Marijan Hrastinski Strukovno i umjetničko Učilište, Zabok, Hrvatska
Dubravko Rogale Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za odjevnu tehnologiju, Zagreb, Hrvatska https://orcid.org/0000-0002-3104-8096
Renata Hrženjak Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za odjevnu tehnologiju, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Antropometrijski pregledi provode se od 1901. god., s ciljem razvoja i unapređenja sustava veličina za odjeću i obuću. Od vremena kada se odjeća prvi puta počela masovno proizvoditi kao "konfekcijska“, postoje problemi, koje veličine za tržište izrađivati, dok je nešto manji problem kako ih označiti. U ovom radu dat je osvrt na normizaciju i na osnovne značajke sustava određivanja veličina. Detaljno su obrađene specifične studije i antropometrijski pregledi od 1901. - 2005. godine. Istaknute su važnije značajke STIRP Hrvatskog antropometrijskog sustava kao i broj izmjerenih ispitanika u 20 hrvatskih županija i Gradu Zagrebu. Ukupno je u okviru STIRP HAS-a tijekom 17-mjesečnog terenskog rada izmjereno 30 866 ispitanika muškaraca, žena i djece. Dječja populacija do 5,4 godine zastupljena je u 11 dobnih razreda i u okviru rada dat je osvrt na specifičnosti u praćenju rasta djece. Završni dio rada odnosi se na metodološko operativnu provedbu HAS-a i na neke važnije elemente koji su bili značajni i presudni za uspješnost provedbe uz koordinaciju multidisciplinarnog tima stručnjaka.